Pozdrav svima! Danas koračamo sigurnim korakom ka novom poglavlju našeg japanološkog učenja. Ipak, i dalje ne izlazimo iz okvira pisma, iako ćemo danas učiti neke nove stvari, a pogodite šta… ova lekcija će takođe sadržati i naš prvenac… rečnik! Doduše, ovaj rečnik će vam verovatno biti poznat, ali ćete se morati navići na neke sitnice koje se razlikuju u japanskom jeziku. Videćete o čemu pričam čitajući lekciju.
Ipak, uprkos tome što ćemo naučiti nove reči, u ovoj lekciji postoji nešto primarnije, a to je transkripcija.
Transkripcija je skup jezičkih pravila koje svaki jezik sadrži i ona određuje na koji način se reči iz stranog jezika prilagođavaju. Ovo je najčešće slučaj za neologizme. Neologizmi su reči koje najčešće, kako živimo u tehničkom dobu, koriste za neke nove izume, procese, ali u opštoj definiciji predstavljaju novotarije u jeziku, odosno, preciznije nastanak novih reči. Na primer, uprkos postojanju domaće reči, strana reč computer se danas odomaćila u srpskom jeziku. Ipak, niko od nas ne kaže, i ne piše, barem se nadam, na srpskom jeziku na gore pomenuti način. Pravilno se piše kompjuter. Naravno, do ovog načina pisanja se ne dolazi slučajno već zahvaljujući fonetičkim i jezičkim pravilima.
U japanskom jeziku, češće nego u bilo kom drugom jeziku, transkripcija je svakodnevnica i postaje sve učestalija.
Za ovu lekciju će nam najneophodnije biti znanje iz katakana pisma, jer, kao što je već rečeno, katakana pismo se koristi za predstavljanje stranih reči u japanskom jeziku. Ukoliko niste naučili dobro katakanu, ili još uvek niste sigurni u svoje znanje ovog pisma, preporučujem da prođete još jednom kroz prvu lekciju, fokusirajući se samo na katakana pismo. Svakako, kako ću ja davati romađi u ovoj lekciji, danas vam neće biti toliko potrebno savršeno poznavanje ovog pisma, ali već od sledeće nedelje oba pisma ćete biti dužni da znate ravnopravno, jer ćete samostalno morati da rešite test koji se fokusira na ovo pismo.
Danas ću pokušati da prođem kroz što više pravila za transkripciju.
Pravila transkripcije zavise od jezika sa kojeg se vrši transkripcija. Na primer, nemačko prezime Müller se u srpskom piše kao Miler. Ekvivalentno englesko prezime se piše na isti način, iako u oba jezika postoji glasovna razlika. Zbog toga ćemo proći kroz neka pravila za definisanje specifičnih glasova za određene jezike.
Naravno, kako je engleski najrasprostranjeniji, počećemo od njega:
- Primer: Skip (izgovor: skip)
Naime, kada se pojavi reč koja sadrži samo suglasnik kao zvuk, u našem slučaju s, kako takav zvuk ne postoji u japanskom jeziku potrebno je nešto izmeniti. Zbog toga se u ovakvim slučajevima dodaje zvuk u, pa s, praćeno slogom ki, u transkripciji na japanskom jeziku postaje suki, odnosno, sada možemo dati katakana zapis: スキ (suki). O izuzetcima ovog pravila ćemo ubrzo pričati; - Primer: Skull (izgovor: skal)
Naime, kada posmatramo ovu reč u engleskom jeziku koristimo slovo u, pri čemu se u izgovoru pojavljuje a. Nas ne interesuje način na koji se piše reč, već posmatramo samo njen izgovor. Zbog toga se ova reč u celosti na japanskom (primenjujući prethodno pravilo) piše: スカル (sukaru); - Primer: Maple (izgovor: mejpl)
Naime, kada posmatramo ovu reč, a i u prošlom primeru reči skull, desilo se to da smo sam zvuk l, po pravilu dodavanja zvuka u, u slučaju kada suglasnik nije praćen samoglasnikom, izvršili transkripciju znakom ル koji se čita kao ru. Dakle, možemo izvući zaključak da, zbog nepostojanja zvuka l u japanskom jeziku koristimo zvuk koji je po izgovoru njemu najpribližniji a to je r. Zbog toga, ova reč će biti napisana メープル (meepuru); - Primer: Hey (izgovor: hej)
Naime, u primeru prošle reči, i u ovom primeru se javlja novo pravilo. Ukoliko se, bilo gde u reči pojavljuje zvuk ei ili ej (izgovor zavisi od toga da li je britanski engleski kada je ei ili američki engleski kada je ej, mada u suštini nebitno je) u pisanju na japanskom jeziku zvuk i, odnosno j je zamenjen sa ー. Sa druge strane zvuk e se posmatra kao da je deo sloga he. Zbog toga se ova reč piše: ヘー (hee); - Primer: Ape (izgovor: ejp)
Naime, prethodno pravilo se primenjuje i na ovaj primer, iako zvuk ej se nalazi na početku reči. Ipak, razlika u ovom slučaju je što se ovog puta zvuk e ne posmatra kao celina sa nekim suglasnikom koji mu prethodi (jer u ovoj reči takav suglasnik ne postoji, ne postoji ništa pre zvuka e, pa se u tom slučaju on smatra kao samostalan zvuk i pišemo: エープ (eepu); - Primer: Black (izgovor: blak)
Naime, kod ove reči javljaju se dve interesantne stvari, ali ćemo onu lakšu obratiti u ovom pravilu. Verovatno mnogi od vas ovu reč izgovaraju kao blek. Naravno, to nije greška, to je izgovor na američkom engleskom dijalektu, ali na britanskom dijalektu se izgovara sa a, stoga black. Pravilo u transkripcijama reči u japanskom jeziku koje potiču od engleskog jezika jeste to da se uvek za osnovni izgovor uzima britanski engleski dijalekat. Ne bi bila greška uraditi i po američkom dijalektu, što ponekada mlađi praktikuju, koliko sam mogao primetiti, ali znatno u manjoj količini. Zbog toga, mi ćemo se pridržavati pravila da transkripciju vršimo prema britanskom izgovoru. Prema tome ova reč glasi: ブラック (burakku); - Primer: Stack (izgovor: stak)
Naime, ova reč se u odnosu na reč black razlikuje samo u početnom slovu. Ipak, kao što ste videli u reči black se pojavio zvuk malog cu. U ovoj reči će doći do istog fenomena, ali postavlja se pitanje zašto. Ono što ja ne mogu da vam dočaram koristeći izgovor reči na srpskom jeziku jesu oštri zvukovi. Naime, kada vidite sklop ck to označava da je zvuk koji se izgovara, odnosno k, veoma oštar. Zbog te oštrine se u japanskom pre samog zvuka dodaje mali znak cu koji, kako smo već naučili, označava oštrinu pri izgovoru na tom mestu u reči, odnosno kratko zadržavanje pre završetka izgovora reči. Shodno tome pišemo: スタック (sutakku); - Primer: Plate (izgovor: plejt)
Naime, ovde dolazimo do prvog izuzetka od prvog pravila. Kada se u izgovoru nađe zvuk t koji nije praćen samoglasnikom (ignorišemo što je u pisanju reč napisana tako da je t zvuk praćen slovom e) onda se na njega dodaje zvuk o. Zbog toga reč plejt se piše: プレート (pureeto); - Primer: Zebra (izgovor: zedbra)
Naime, mnogo od nas je naviklo da reč zebra izgovara kao zibra. Ipak, ponovo napominjem da se japanski jezik oslanja na britanski dijalekat stoga imamo izgovor zedbra, čak iako se slovo d ne pojavljuje u pisanom jeziku. Ovo je drugi izuzetak, i poslednji, od prvog pravila. Ako se d zvuk u izgovoru nađe sam, nepropraćen samoglasnikom, na njega se takođe dodaje zvuk o čime dobijamo: ゼドブラー (zedoburaa); - Primer: Alfa (izgovor: alfa)
Naime, ako se bilo koji samoglasnik nađe na kraju reči a da se izgovara, tada se dodaje na sam kraj reči znak ー. Stoga, reč alfa postaje: アルファー (arufaa); - Primer: Nisam siguran da postoji u engleskom jeziku ovakav primer
Naime, ako se pri izgovoru javi zvuk h, kako ne postoji u japanskom jeziku ovaj zvuk, koristićemo njegov najbliži ekvivalent a to je zvuk f. Stoga, ako postoji zvuk h koji nije praćen samoglasnikom on prelazi u f. - Primer: Extreme (izgovor: ikstrim)
Naime, kada se javi zvuk ks, tada primenjujemo prvo pravilo, odnosno za pisani znak x, mi pišemo, kusu. U ovom slučaju dobijamo izraz: イクストリーム (ikusutoriimu), pri čemu se javlja dugačak znak na znaku i iz razloga što pri izgovoru originalne reči na re slogu se nalazi dugouzlazni akcenat; - Primer: Veil (izgovor: vejl)
Naime, uprkos tome što postoji dva načina za transkripciju ove reči mi ćemo se držati one koja je tradicionalnija. U japanskom jeziku, kada se vrši transkripcija stranih reči, uvek se umesto slova v koristi slovo b. Zbog toga ova reč se piše: ベール (beeru); - Primer: Bath (izgovor: bat)
Naime, izgovor za ovu reč je nezgodno dati u srpskom jeziku. Isto je i u japanskom. Zbog toga postoji pravilo, ali ovde se stvari malo komplikuju. Za ovaj primer konkretno se umesto zvuka th koristi zvuk s. Pa dobjamo izgovor koji u japanskom glasi: バース (baasu). Kako ćete znati da se ovo pravilo baš primenjuje za ovaj primer? Verovatno teško ako nemate CPE nivo engleskog jezika pa znate konkretno kada je koji th zvuk u pitanju. Ipak, možete da otvorite bilo koji engleski rečnik i u britanskom izgovoru ako pronađete znak θ (liči na grčko slovo teta) tada se to th predstavlja preko znaka s. U sledećem primeru ćemo videti drugi način predstavljanja; - Primer: Then (izgovor: den)
Naime, najlakše mi je bilo da u ovim izgovorima napravim razliku tako što tvrđi zvuk (u prošlom primeru) sam napisao kao t, a u ovom, gde je th mekše, ako uopšte razaznajete razliku koja je veličine debljine vlakna kose, sa d. Ipak, u ovom slučaju se koristi znak z. U ovom primeru piše se: ゼン (zen). U rečniku izgovora ćete za ovaj znak pronaći znak ð koji liči na đ ili na obrnuto delta (kakvo se koristi u matematici za pisanje parcijalnih izvoda) pa sa crticom; - Primer: Never (izgovor: neva)
Naime, takozvani šva zvuk je veoma čest u britanskom engleskom a u američkom, da ne postoje neki dijalekti, ne bi ni postojao. Ovaj zvuk je karakterističan u slučajevima kada se javi sklop er. Tada u japanskom pišemo a. Ali postoji jedan trik. Slovo e gledamo u spoju sa zvukom v, pa imamo ne-ve, kombinaciju koja prelazi u ne-va u japanskom, a potom se na sve to dodaje još jedno a. Naravno, biće primeri za sve što sada radimo tako da se ne brinete ako ne možete još uvek sve da skopčate. Nezgodna mi je malo lekcia za objašnjavanje. Dakle, kada primenimo ovo pravilo dobijamo da se reč never piše: ネバー (nebaa). - Primer: Door (izgovor: dor)
Naime, kada se u pisanom slučaju nađe dvostruko oo tada se sklop or, kao u prošlom primeru, piše kao a, pa imamo izraz: ドア (doa); - Primer: Chance (izgovor: čans)
Naime, ako posmatramo ovu reč vidimo da se u izgovoru javlja zvuk č. Kako ne postoji ovaj zvuk u japanskom, umesto njega ćemo koristiti zvuk ć, pa dobijamo da reč čans se piše: チャーンス (ćaansu); - Primer: Jam (izgovor: džam)
Naime, zvuk tvrd poput dž ne postoji u japanskom, ali zato postoji zvuk đ, pa u tom slučaju nije komplikovano izvršiti transkripciju tako što ćemo dž zvuk pisati kao đ: ジャム (đamu); - Primer: Believe (izgovor: biliv)
Naime, govorili smo o pravilu da ako se javi zvuk v tada koristimo njegov b ekvivalent. Ipak, kada je slovo v samo i (ili) nalazi se na kraju reči tada se piše fu zvuk. Zbog toga biliv postaje: ビリーブ (biriifu); - Primer: Tipple (izgovor: tipl)
Naime, u slučaju da se javi zvuk ti, iako ga možemo ostaviti u tom obliku, tradicionalno se to ne radi. Lako ćete vi naučiti sve opcije, ali hajde da se za početak baziramo na onome što se do skoro koristilo masovno. Tek od skoro moguće je na dva načina izvršiti pretvaranje ovog zvuka. Ipak, kada vidite ti zvuk, tada ćete koristiti zvuk ć. Zbog toga, reč tipl će se pisati: チップル (ćippuru); - Primer: Dipping (izgovor: diping)
Naime, kao i kada imamo ti, u slučaju kada imamo di ćemo se poslužiti zvukom đ pa pišemo: ヂピング (đipingu); - Primer: Genre (izgovor: žanra)
Naime, ponekada se u engleskom jeziku može pojaviti egzotičan zvuk ž. U tom slučaju, ovaj zvuk, takođe, postaje zvuk đ, pa se transkripcija vrši na sledeći način: ジャーンラー (đaanraa); - Primer: Sim (izgovor: sim)
Naime, kada se pronađe zvuk si, kako ovaj zvuk ne postoji u japanskom jeziku, iskoristićemo najbliži zvuk koji postoji a to je ši. Prema tome reč sim se piše: シム (šimu).
Ako se ne varam to bi trebalo da bude to što se tiče pravila vezanih za engleski jezik. Konkretno, ova pravila su primenljiva na sve jezike koji sadrže zvukove koji su pomenuti, ipak, treba još neke stvari definisati.
Nemački umlaut zvukovi:
- Primer: Mädchen (izgovor: medhen)
Naime, kada se javi zvuk ä, koji se inače čita nešto približno zvuku e, mi ćemo ga kao takvog i tumačiti. Odnosno, zamislićemo kao da je umesto ä zvuka napisano e. Stoga imamo me-d-he-n. Ipak, zbog toga što je izgovor ovog umlaut zvuka dugačak dodaćemo nakon umlauta još jedno e u obliku crtice, odnosno ー. Zbog toga se ova reč može napisati kao: メードヘン (meedohen); - Primer: Löwen (izgovor: loven)
Naime, kao i kod prošlog umlaut zvuka pojaviće nam se crtica ー, ali za razliku od prošlog umlauta zvuk, zvuk ö nećemo menjati, već ćemo se držati o zvuka, pa dobijamo: ローベン (rooben); - Primer: Prüfung (izgovor: prufung)
Naime, ni kod ovog zvuka nećemo vršiti nikakvu glasovnu izmenu. Zbog toga umlaut zvuk ü će biti u. Kao rešenje ovog primera dobijamo: プルーフング (puruufungu);
Zvukovi ruskog jezika:
- Primer: Этот (izgovor: etat)
Naime, konkretno za ruski jezik postoji dosta pravila koje se ne mogu naći u engleskom, gledaj čuda. Uglavnom, kada vidite znak Э, liči na obrnuto slovo E, tada ga pišete u japanskom kao e. Tako, sledi da se ova ruska reč koja se izgovara etat može napisati kao エッタト (ettato); - Primer: Шест (izgovor: Šjest)
Naime, za razliku od srpskog jezika, u ruskom jeziku se slovo e izgovara kao je. Ipak, uprkos situaciji da postoji je zvuk, učili smo ga, tradicionalno se on u Japanu nije koristio. Nije greška iskoristiti ovaj zvuk, ali kao što sam već nekoliko puta napomenuo, učimo za početak malo tradicionalniji i rašireniji način. Ovo će imati za posledicu da se slovo e, koje se izgovara kao je, u japanskom piše kao ie, pri čemu se na znak koji prethodi zvuku ie, u ovom slučaju š, takođe dodaje i, pa imamo: シイエスッツ (Šiiesuccu); - Primer: Звук (izgovor: zvuk)
Naime, kada se u ruskom jeziku javi slovo u tada se na njega uvek dodaje ー, jer je u u ruskom jeziku dugo po izgovoru. Shodno tome, imamo: ズブーク (zubuuku); - Primer: Музыка (izgovor: muzika)
Naime, kod reči koje sadrže zvuk зы se u japanskom jeziku transkribuju koristeći zvuk đ koji se produžava sa jednom crticom. Shodno tome, imamo: ムージーカ (muuđiika). Ovo pravilo konkreto važi kada se javi ы kome prethodi neki suglasnik. Postoje dva izuzetka od pravila; - Primer: Людей (izgovor: l’jud’jei)
Naime, kada se pronađe znak ю, koji se čita ju, onda se on kao takav i transkribuje, odnosno piše se znak koji predstavlja ju zvuk. Ova reč bi na japanskom glasila: ルユドイエイ (rujudoiei); - Primer: Всё (izgovor: vse)
Naime, kada se pojavi ё, slovo e koje na sebi ima dve tačkice, simboliše kratko e. Zbog toga: ブセ (buse) se dobija kao izgovor ove reči na japanskom; - Primer: Действий (izgovor: d’jeistvi)
Naime, kada pronađete zvuk й tada ga pišete kao da je i, izuzev ako se nađe složenica od ий kada pišete i koje je praćeno ー. Drugim rečima, ova reč se piše: ヂイエストビー (điiesutobii); - Primer: Проходят (izgovor: prahad’jat)
Naime, zvuk я, koji se čita ja, se kao takav i piše u japanskom, pa imamo: プラハドヤト (purahadojato); - Primer: Площадной (izgovor: plašcadnai)
Naime, znak koji ne potoji u našem jeziku, a javlja se u ruskom, je još jedan od znakova koji se teško prebacuju u japanski jezik. Zbog toga često ruski predstavljen kroz japanski ne zvuči baš dobro. Ovog puta problematičan znak je щ koji se čita šc. Predlog je pisati ga kao šucu, iako će se ova reč ekstremno teško izgovoriti, čak i meni je neprirodna za izgovor i lomim sada jezik pokušavajući da je izgovorim prema pravilima japanske transkripcije. Razlog ćete videti, jer se ona piše: プラシュツアドナイ (purašucuadonai). Uopšte ne liči na sebe; - Primer: Яростный (izgovor: jarastnji)
Naime, kod četvrtog pravila za pojavu znaka ы govorili smo da postoje dva izuzetka. Prvi izuzetak je ako se ispred ovog znaka nađe slovo n. Tada u kombinaciji ны se ovaj deo piše sa znakom nj. Prema tome, reč jarastnji dobija svoj konačan oblik u vidu: ヤラストニュイ (jarasutonjui); - Primer: Силы (izgovor: silj)
Naime, kada se nađe kombinacija лы, odnosno slova l ispred znaka ы tada se u japanskom jeziku za pisanje koristi zvuk rj, pa se ova reč piše: シリュ (širju); - Primer: Грозный (izgovor: graznji)
Naime, verovtno ste već videli da kada god je na ruskom pisalo o, u izgovoru smo koristili a. To je pravilo transkripcije. Rusko o se piše kao a u japanskom jeziku pa imamo: グラズニュイ (gurazunjui).
Ova tri jezika su najčešća koja se javljaju u japanskom jeziku pri transkripciji. Još jedan, koji se često javlja, jeste kineski jezik, odnosno transkripcija sa kineskog jezika. Ipak, što se kineske transkripcije na japanski jezik tiče, postoji izuzetak. Ove transkripcije se ne pišu katakanom već kanđijem. Kako mi ne znamo kanđi još uvek, nećemo se time baviti u ovoj lekciji, a nije kao da ne postoji već dosta konfuznih pravila koje treba ispratiti.
Takođe, u određenim delovima Japana, bliskim Koreji, koristi se transkripcija sa korejskog jezika. Ovo, ipak, ne biste trebali toliko često da čujete. Ipak, kada budemo radili dijalekte japanskog jezika koji su u velikoj meri zasnovani na rečima korejskog jezika, pomenućemo tada kako se određene stvari pišu.
Konkretno, kada budete gledali neke animee, čitali mange, gledali neke japanske TV serije, čitali novine, ili nešto drugo, najčešće ćete se sretati sa engleskim jezikom koji nekada nećete prepoznati zbog ove transkripcije. Zbog toga nam je ona vrlo važna.
Sa druge strane, u velikoj meri se koriste i nemačke reči, ruske nešto ređe, ali se može naići i na njih. Reči iz francuskog, italijanskog, španskog, portugalskog, švedskog i nekog drugog većeg jezika ćete verovatno retko sretati. Zbog toga, nećemo specifična pravila za ove jezike obrađivati, ali sa ovim što sada znamo mislim da se možete snaći bilo koji jezik da vam se pojavi.
Što se srpskog jezika tiče, hajde njega da ne zapostavimo, postoji samo jedno pravilo koje se može dodatno primeniti a da ga već nismo obradili, a to je za zvuk ć.
Kada sam prvobitno pisao ove lekcije na AnimeOverdose-u rekao sam da se ovaj zvuk, zbog rezervisanosti i razlikovanja od ruskog č, piše kao cu. Ipak, nedavno sam primetio da Japanci pišu i za naša prezimena zvuk ć; po tome kako čuju pišu. Stoga, ako hoćete da kažete svoje prezime, umesto ć zvuka koji se javlja na prezimenu koristite ći znak, odnosno チ.
Kako bih osvežio malo ovu lekciju, našao sam neke karikature poznatih, najviše američkih (engleskih) glumaca, i par fudbalera, kao i pevača, pa ću ih okačiti kako bih uneo nešto interesantno u ovu lekciju, a ispod njihovih karikatura će stojati transkripcija njihovih imena na japanskom.
Will Smith
ビル・スミス
Biru Sumisu
Albert Einstein
アルバート・アインスタイン
Arubaato Ainsutain
Angelina Jolie
アンジェリーナー・ジョーリー
Anđeriinaa Đoorii
Arnold Schwartzenegger
アーノルド・シュワッツネーガー
Aanorudo Šuvaccuneegaa
Beyoncé Giselle Knowles-Carter
ビヨンセー・ジゼル・ノーレズ・カーター
Bijonse Đizeru Noorezu Kaataa
Brad Pitt
ブラッド・ピット
Buraddo Pitto
Bree Van de Kamp
ブリー・バン・デ・キャンプ
Burii Ban De Kjanpu
Bruce Lee
ブルース・リー
Buruusu Rii
Bruce Willis
ブルース・ビリス
Buruusu Birisu
Cameron Diaz
カマロン・ヂーアーズ
Kameron Điiaazu
Carrie Bradshaw
キャリー・ブラドショー
Kjarii Buradošoo
Daniel Radcliffe
ダニエル・ラッドクリッフ
Danieru Raddokuriffu
David Beckham
デービッド・ベックハム
Deebiddo Bekkuhamu
David Bowie
デービッド・ブーイー
Deebiddo Booii
Dev Patel
デブ・パテル
Debu Pateru
Didier Drogba
ディディエア・ドログバー
Didiea Dorogubaa
Helena Bonham Carter
ヘルナー・ボナム・カーター
Herenaa Bonamu Kaataa
Hugh Laurie
ヒュー・ローリー
Hjuu Roorii
Jack Bauer
ジャック・バワー
Đakku Bavaa
Jackie Chan
ジャッキー・チャン
Đakkii Ćan
Jim Carrey
ジム・ケリー
Đimu Kerii
John Locke
ジョン・ロッキ
Đon Rokki
Kanye West
カニュエ・べッスト
Kanjue Bessuto
Stefani Joanne Angelina Germanotta
ステファニ・ジョアン・アンジェリーナ・ガーマノッター
Sutefani Đoan Anđeriina Gaamanottaa
Lionel Andrés Messi
ライオネル・アーンドレス・メシー
Rioneru Aandoresu Mešii
Cristiano Ronaldo dos Santos Aveiro
クリースチアノ・ロナルド・ドス・サントス・アベイーロ
Kuriisućiano Ronarudo Dosu Santosu Abeiiro
Marilyn Monro
マリリン・モンロー
Maririn Monroo
Michael Joseph Jackson
マイケル・ジョージフ・ジャックソン
Maikeru Đoođifu Đakkuson
Morgan Freeman
モーガン・フリーマン
Moogan Furiiman
Nicolas Kim Coppola
ニコラッス・キム・コッポラー
Nikorasu Kimu Kopporaa
Paris Whitney Hilton
パリ・ブイトニー・ヒルトン
Pari Buitonii Hiruton
Park Jae-Sang
Park Jae-Sang
Robert De Niro
ロバート・デ・ニロ
Robeeto De Niro
Robert Pattinson
ロバート・パチンソン
Robeeto Paćinson
Ronaldo Luís Nazário de Lima
ロナルドー・ルーイズ・ナザーリオ・デ・リッマ
Ronarudo Ruuizu Nazaario De Rimma
Rose McGowan
ローズ・ムクガワン
Roozu Makugavan
Rowan Atkinson
ローアン・アトキンソン
Rooan Atokinson
Calvin Cordozar Broadus, Jr
キャルビン・コードザー・ブローダズ・ジ
Kjarubin Koodozaa Buroodazu Đi
Sylvester Gardenzio Stallone
シルベスター・ガーデンジオ・スタローネ
Širubesutaa Gaadenđio Sutaroone
Thierry Henry
チエリー・アンッリ
Ćierii Anrri
Mark Sinclair
マーク・シンクレア
Maaku Šinkurea
Wentworth E. Miller III
ベントフォールス・イー・ミラー・さんだいめ
Bentofoorusu Ii Miraa Sandaime
U našim primerima pojavljuje se par stvari koje je potrebno naznačiti:
- Znak ・ između katakana znakova označava razmak između imena i prezimena. U suprotnom Japanci ne bi znali šta je ime a šta prezime od znakova s obzirom da ne koriste razmak;
- Dat je način pisanja kineskog glumca Džeki Čena u katakana pismu, iako se to retko radi;
- Ime korejskog pevača poznatijeg kao PSY nije prevedeno na katakana pismo, i to nije greška. Korejska imena se ne prevode u katakana znakove (razlog je što mogu da se napišu u pismu hanđa, korejska verzija kanđi znakova, po izgledu isti ali ne i po čitanju). Ipak, čak se ne daju ni hanđom, a ni hangulom (osnovnim korejskim pismom) već jednostavno latiničnim slovima;
- Kod poslednjeg primera, glumca Ventforta Millera III, deo III nije napisan u katakani već u hiragani i to je napisano sandaime, što na japanskom znači treći po redu (o ovome će biti više u nekoj drugoj lekciji);
- Neka od imena se mogu napisati na više načina, a dato je samo jedno.
To bi bilo to što se tiče primera, a sada hajde malo da pogledamo nove reči koje ćemo naučiti, od kojih će neke biti izvorne japanske.
Odeća, na japanskom fuku ふく, je predmet kojim ćemo se danas baviti.
Ovaj deo rečnika je veoma lak kako je veliki broj japanskih reči za odeću zapravo pozajmljen i potiče najčešće iz engleskog jezika. Bez daljeg odlaganja, sledi lista reči (sa slikama).
Kimono (きもの) – kimono
Jukata (ゆかた) – letnji kimono
Kooto (コート) – ženski kaput
Reinkooto (レインコート) – kabanica
Oobaa (オーバー) – muški kaput
Suutsu (スーツ) – odelo
Sebiro (せびろ) – poslovno odelo
Uvagi (うわぎ) – bilo koji odevni predmet koji se nosi iznad nečega
Šitagi (したぎ) – bilo koji odevni predmet koji se nosi ispod nečega
Pancu (パンツ) – gaće
Burađaa (ブラジー) – grudnjak
Mizugi (みずぎ) – kupaći kostim (jednodelni)
Bikini (ビキニ) – bikini
Đaketto (ジャケット ) – jakna
Ćokki (チョッキ) – prsluk
Pađama (パジャマ) – pižama
Burezaa (ブレザー) – muška bluza
Burausu (ブラウス) – ženska bluza
Doresu (ドレス) – svečana haljina
Vanpiisu (ワンピース) – haljina
Zubon (ズボン) – pantalone
Han zubon (はんズボン) – trofrtaljke
Šoocu (ショーツ) – šortc
Điinzu (ジーンズ) – farmerke
Sukaato (スカート) – suknja
Šacu (シャツ) – majica dugih rukava, košulja
Ćišacu (チシャツ) – majica kratkih rukava
Vaišacu (ワイシャツ) – bela košulja, bela majica
Seetaa (セーター) – džemper, pulover
Toreenaa (トレーナー) – duks
Bouši (ぼうし) – šešir (ili bilo koji drugi odevni predmet koji se stavlja na glavu)
Ijaringu (イヤリング) – minđuša
Nekkuresu (ネックレス) – ogrlica
Nekutai (ネクタイ) – kravata
Sukaafu (スカーフ) – šal
Jubiva (ゆびわ) – prsten
Beruto (ベルト) – kaiš
Kucu (くつ) – cipela
Kucušita (くつした) – čarape
Kucuhimo (くつひも) – pertle
Suniikaa (スニーカー) – patike
Surippa (スリッパ) – papuče, japanke
Sandaru (サンダル) – sandale
Haihiiru (ハイヒール) – štikle
Buutsu (ブーツ) – čizme
Sangurasu (サングラス) – sunčane naočare
Megane (めがね) – naočare za vid
Tebukuro (てぶくろ) – rukavice
Handobaggu (ハンドバッグ) – ženska mala torbica
Fasunaa (ファスナー) – rajferšluz
Danas smo, uprkos ovim suludim i čudnim pravilima za transkripciju uspeli i da napravimo listu pedeset reči, iako su mnoge od njih modifikovane sa engleskog jezika, ali ne sve.
Da ne bih mnogo dužio, sledeće nedelje nas čeka test iz transkripcije, čitanja katakana pisma, ali i rečnika, s obzirom da smo sve to pomenuli u ovoj lekciji. Zbog toga, molim vas da posvetite malo više pažnje katakana pismu ako niste do ove lekcije to uradili. Nećete moći dalje bez njega.
Jasno mi je da su pravila za transkripciju konfuzna. U suštini, kada se naviknete na jezik, neće biti potrebe da ih znate napamet, nećete o njima ni razmišljati. Ipak, za početak bi bilo dobro da ih naučite i da probate da shvatite šta sam pokušao objasniti. Ako su, pak, objašnjenja nejasna, potrebno vam je više primera ili da za svaki primer ponovimo šta se sve desilo pri transkripciji, komentar dole! Ja nisam za svaki primer sve opisivao od nule jer bi u tom slučaju lekcija izašla tek sledeće nedelje, ali pametni ste vi, shvatićete. Ako ne možete da shvatite, možda sam ja i konfuzno napisao, slobodno recite.
Vidimo se na testu za nedelju dana!
Srećno učenje!